Znamo gdje je najveća šansa da se dogode, znamo i koju jačinu mogu doseći, ali još uvijek ne znamo ono najvažnije - kad će se dogoditi. Prognoziranje potresa, uz sav napredak tehnologije, još uvijek je jedan od svetih gralova znanosti.
Potresi se obično događaju duž dubokih geoloških pukotina koje zovemo rasjedima, nakon što se tektonske ploče s obje strane rasjeda počnu pomicati i kliziti. Ovi procesi najčešće su rezultat akumulirane energije koja se polako nakuplja tijekom vremena, no seizmolozi još uvijek nisu uspjeli sa sigurnošću detektirati bilo kakav "predznak" pomaka u rasjedima koji bi nam mogao najaviti da će se potres na određenoj poziciji dogoditi u vrlo skoroj budućnosti.
No iako se ta potraga i dalje čini nemogućom misijom, postoje...